Vjerojatno su se mnogi roditelji zapitali kada je dijete dovoljno staro da počne koristiti mobitel. Često se govori o njegovom štetnom djelovanju, a opet želimo znati da nas naše dijete u svakom trenutku može dobiti na telefon. Na internet stranicama časopisa MOBIL pronašli smo sljedeći članak:
"Proizvođači mobilnih telefona trebali bi ozbiljno shvatiti istraživanje Švedskih znanstvenika koji su otkrili da su mobilni telefoni opasni za tinejdžere i krenuli sa razvojem manje opasnih telefona izjavio je znanstvenik Dr Neil Cherry, profesor na Lincolnovom sveučilištu." >>>

Povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača
Bez Sunca nema života na Zemlji. Ono nam daje svjetlost i toplinu. Ipak, nisu sve Sunčeve zrake dobre za naše zdravlje. Stalno se govori kako nije dobro biti puno na Suncu i da je to svake godine sve opasnije. Jednako tako, svi primjećujemo da je na Zemlji sve toplije. To se događa zato što je u zraku sve više otpadnih plinova koji narušavaju prirodnu ravnotežu.
Zemlju obavija nevidljivi omotač koji se sastoji od plinova. Sunce obasjava Zemlju, a plinoviti omotač zadržava toplinu i tako grije Zemlju. Zemlja oslobađa tu toplinu i vraća je u svemir, jer bi inače bilo sve toplije. Međutim, zbog sve više plinova u zraku, Zemlja se ne može osloboditi pa tako postaje sve toplije. To se zove efekt staklenika. Ako se Zemlja ugrije za samo nekoliko stupnjeva promijenit će se klima.

Jedan od plinova koji obavija Zemlju zove se ozon. Taj je plin vrlo rijedak u atmosferi, ali se zato u većim količinama nalazi u višim slojevima atmosfere - stratosferi, između 25 i 50 kilometara iznad površine Zemlje.
Ozonski omotač zaustavlja većinu štetnih sunčevih UV-B zraka, a potpuno nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Zato je ozonski omotač uistinu prijeko potreban štit za održanje života na planetu Zemlji. Njegovim oštećenjem povećava se prodiranje štetnih zračenja na Zemlju, a to povećava broj zloćudnih i dobroćudnih tumora kože te katarakta očiju, smanjuje urode usjeva i oštećuje materijalna dobra.
"Montrealski protokol" izrastao je iz potrebe očuvanja ozonskog omotača i točno određuje tvari sa štetnim utjecajem, a propisane su mjere i rokovi za potpuno ukidanje njihove proizvodnje i uporabe. Riječ je o brojnim kemikalijama koje je proizveo čovjek, a sve imaju zajednička svojstva da su u donjim slojevima atmosfere izvanredno postojane, uglavnom netopive u vodi, sadržavaju klor ili brom, ostaju dugo vremena u zraku i postupno dospijevaju u sve dijelove atmosfere, pa i u stratosferu gdje se razgrađuju djelovanjem sunčeva zračenja, oslobađajući atome klora ili broma koji uništavaju ozon.
"Najopasnije" kemikalije za ozonski omotač su klorofluorougljikovodici (CFC) i haloni (sadrže brom). CFC služe kao sredstvo za hlađenje u hladionicima i klimatizacijskim uređajima, kao potisni plin u limenkama aerosola, kao sredstvo za upuhavanje u proizvodnji fleksibilnih pjena za jastuke i madrace te kao sredstvo za čišćenje tiskarske i druge opreme. Haloni su još snažniji "uništavači" ozona, a pretežito se rabe za gašenje požara.
Te i mnoge druge štetne kemikalije upravo su "Montrealskim protokolom" predviđene za povlačenje iz uporabe. Dosadašnjom provedbom projekata postignut je napredak u prestanku uporabe CFC-a u proizvodnji pjena i aerosola, dok se proizvodnja istoga u aerosolima za medicinsku pomoć povećala.

iz knjige: Ida Mati "Glas za Zemlje spas"
sa internet stranica: www.ekologija.net